Ovo su neka od pitanja koja smo postavili Stipi.

1.      Treba li postavljati pitanje koji ti je najdraži predmet ili uz povijest koji je najdraži?

2.      Zašto baš povijest?

3.      Kada si se zainteresirao za nju?

4.      Dvije godine uzastopno ostvaruješ značajan uspjeh iz povijesti. Kakvi su dojmovi sa ovogodišnjeg natjecanja?

5.      Jesi li zadovoljan ostvarenim uspjehom?

6.      Što očekuješ od državnog natjecanja?

7.      Kako ćeš se pripremati?

8.      Čime se baviš u slobodno vrijeme?

9.      Kakav imaš uspjeh u školi?

10.  Gdje planiraš nakon osnovne škole?

11.  Jeli ti žao što napuštaš osnovnu školu?

12.  Čega ćeš se sjećati iz osnovne škole?

Evo kako nam je Stipe odgovorio.

Najdraži predmet mi je, naravno, povijest. Još od 5. razreda razne činjenice o starovijekovnim narodima i vladarima su u meni pobudili želju za dodatnim istraživanjem povijesti što me u 7. razredu potaklo na sudjelovanje na natjecanju iz povijesti. Tom natjecanju sam pristupio nešto ozbiljnije nego ostalim u cilju da ostvarim neki znajčajniji uspjeh na županijskom natjecanju kako bih si eventualno ostvario dodatne bodove za upis u željenu srednju školu, opću gimanziju u sklopu SŠ Lovre Montija, ali suprotno mojim tadašnjim pesimističnim razmišljanjima ostvario sam neočekivani uspjeh, 2. mjesto na prošlogodišnjem državnom natjecanju koje mi je, uz razne pogodnosti donijele i neke negativne posljedice. Naime, propuštena 4 sata matematike i 2 sata kemije u kojima su moje kolege tada obradili osnovne elemente za daljnje nadovezivanje gradiva su, na moje iznenađenje, uvelike utjecale na moj daljni tijek obrazovanja. Do kraja 7. razreda sam uspio proći odličnim uspjehom, ali ove godine, ponajviše tijekom 2. polugodišta može se uvidjeti znatna razlika jer je vjerojatnost da prođem odličnim uspjehom jako mala. Iako poučen prošlogodišnjim greškama, i ove godine odlučio sam se natjecati i, unatoč tome što sam pripremanju za natjecanje posvetio manje pažnje nego prošle godine, uspio sam proći na državno natjecanje od kojeg ne očekujem neki značajniji uspjeh jer mi je glavna motivacija razgledavanje Dubrovnika, grada domaćina, i druženje s prijateljima upoznatim na prošlogodišnjem natjecanju. Natjecanje iz povijesti je u meni rasplamsalo želju za raznim drugim oblicima natjecanja što me navelo da se upišem na razne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Među njima bih istaknuo treniranje atletike i kuglanja kao i članstvo u Crvenom križu gdje sam uzastopno sudjelovao na dvama natjecanjima.

Stipe, čestitke na ostvarenim rezultatima i želimo ti mnogo uspjeha u Dubrovniku i da nas ponovno učiniš ponosnima. 

Čestitke i Stipinoj voditeljici prof. Julijani Višnjić.

SRETNO!